Neto priliv stranih investicija u Crnu Goru opao je za 40% u prvom kvartalu

Neto priliv direktnih stranih investicija u Crnu Goru u prvom kvartalu 2026. godine iznosio je 75,6 miliona evra, što je skoro 40% manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je dostigao 122,2 miliona evra, prema podacima Centralne banke Crne Gore.
Istovremeno, ukupni obim stranih direktnih investicija u zemlju pao je samo blago – za 2,5% – na 206,5 miliona evra. Glavni faktor koji je uticao na konačan iznos bio je porast odliva kapitala: strani investitori su povukli 130,9 miliona evra iz Crne Gore, u poređenju sa 89,5 miliona evra godinu dana ranije.
Dakle, podaci Centralne banke ukazuju ne toliko na nagli pad interesovanja stranih investitora za Crnu Goru, koliko na intenziviranje odliva kapitala. Novac i dalje ulazi u zemlju, ali istovremeno dolazi do povećanja korporativnih divesticija, otplate ranije odobrenih kredita lokalnim firmama i povlačenja sredstava prodajom imovine.
Najveći obim odliva kapitala u prvom kvartalu poticao je od investitora iz Turske – 24,8 miliona evra. Od tog iznosa, 21,1 milion evra bio je povezan sa povlačenjem sredstava iz kompanija u Crnoj Gori, a još 3 miliona evra sa prodajom imovine.
Investitori iz Srbije su na drugom mestu, sa povučenim 17,5 miliona evra. Od tog iznosa, 8,3 miliona evra odnosi se na prodaju nekretnina u Crnoj Gori, 3,7 miliona evra na kupovinu nekretnina u inostranstvu, a još 3,2 miliona evra na povlačenje sredstava iz kompanija. Za njima slede investitori iz UAE sa 17 miliona evra.
Povećanje odliva kapitala je posebno značajno za Crnu Goru, jer se privreda zemlje tradicionalno u velikoj meri oslanja na strane investicije, prvenstveno u nekretnine, turizam, građevinarstvo i srodne usluge. Poslednjih godina investitori iz Turske, Srbije, Rusije, zemalja EU i sa Bliskog istoka igrali su značajnu ulogu na tržištu.
Opadanje neto priliva može signalizirati vlastima potrebu da pažljivije procene kvalitet investicija. Ono što je važno za ekonomiju nije samo obim ulazećih sredstava, već i u kojoj meri ona ostaju u zemlji, stvaraju radna mesta, održavaju produktivnost i formiraju dugoročnu poresku osnovu.

